Sukladno članku 3. Zakona prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi ili u okolišu. Prirodnom nepogodom smatraju se (Prilog 1): 1. potres 2. olujni i orkanski vjetar 3. požar 4. poplava 5. suša 6. tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom 7. mraz 8. izvanredno velika visina snijega 9. snježni nanos i lavina 10. nagomilavanje leda na vodotocima 11. klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta 12. druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.
Tuča (također i krupa ili grȁd) jest najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere. Tuča je vrsta krute oborine u obliku pojedinačnih ili slijepljenih grumena leda promjera obično između od 5 do 50 milimetara, a u izuzetnim (ekstremnim) slučajevima i više stotina milimetara, mase i do 2 kilograma (mala zrnca leda promjera manjeg od 5 milimetara nazivaju se sutuča ili sugradica). Nastaje u vrlo snažnim grmljavinskim visoko razvijenim i vlagom bogatim kumulonimbusnim oblacima, najčešće u proljeće i ljeti, kada čestice leda nošene jakim uzlaznim i silaznim strujama nekoliko puta prolaze kroz debele slojeve oblaka i pritom stvaraju nove, više ili manje koncentrične slojeve leda. Kada težina zrna nadvlada jačinu uzlazne struje, zrna tuče ispadaju iz oblaka. Zbog velike mase zrna, njihovim udarcima mogu nastati goleme štete, prije svega na poljoprivrednim nasadima, vozilima pa i lakšim građevnim konstrukcijama.
Ako ste ikada vidjeli tuču, vidjeli ste da se radi o maloj tuči leda koja pada u obliku tuša. Obično se javlja u bilo koje doba godine i nasilno pada. Ovisno o veličini ovih tuča, šteta je veća ili manja. Te se granule ili ledene kuglice sastoje od solidne oborine zbog postojanja raznih atmosferskih uvjeta to ćemo vidjeti kasnije.
Potpuni su fragmenti leda koji padaju s neba. U nekim su slučajevima pronađene ogromne kuglice leda, koje su oni nazvali aerolit. Međutim, ovo ne ulazi u ovu temu, jer je njezino postojanje sumnjivo i možda je prije rezultat šale nego meteorološke pojave.
Voda koja se smrzne u tuči obično se otapa u kratkom vremenu nakon pada na tlo. Bilo zbog temperatura okoline ili zbog samog udarca. Rezultat je nasilje s kojim padaju ove ledene kuglice brojna razbijanja prozora, prozora vozila, utjecaji na ljude i oštećenja na usjevima. Oluja s tučom i njezina opasnost također ovisi o intenzitetu pada i koliko dugo traje. Postoje prilike u kojima tuča ne pada snažno, ali čini se kao posve čudan događaj. U tim prilikama nije štetno.
Kako nastaje
Sada ćemo analizirati kako nastaje tuča tako da se ove ledene kugle stvaraju u oblacima. Tuču obično prate jake oluje. Oblaci potrebni za stvaranje tuče su kumulonimbusni oblaci. Ovi se oblaci razvijaju okomito s vrućim zrakom koji se diže s površine. Ako hladni zrak koji teče površinom naiđe na drugu masu toplog zraka, to će uzrokovati njegov porast jer je manje gust. Ako je uspon potpuno okomit, stvorit će se veliki oblaci nalik kumulonimbusima.
Kumulonimbusi također oblaci poznati su kao kišni oblaci ili olujni oblaci. Kada zračna masa raste u visinu, nailazi na pad temperature kao rezultat termičkog gradijenta okoliša. Kao što znamo, temperatura se počinje smanjivati u visinu kao i atmosferski tlak. Jednom kad dosegne područja gdje je temperatura ispod nula stupnjeva, počinje se kondenzirati u male kapljice vode koje tvore oblake.
Ako se oblaci razvijaju vertikalno, moguće je pohraniti veliku količinu tih čestica, stvarajući atmosfersku nestabilnost koja će vjerojatno na kraju osloboditi oluju. Kad je temperatura unutar oblaka vrlo niska, ne stvaraju se samo kapljice vode, nego se stvaraju kapi leda. Da bi se to stvorilo, potrebne su higroskopne kondenzacijske jezgre, poput mrlja prašine, tragova pijeska, zagađujućih čestica ili drugih plinova.
Ako količina ledenih kuglica premaši težinu zraka u zraku, na kraju će se taložiti pod njegovom težinom.